četvrtak, 11. kolovoza 2011.

Darežljivost u Ramazanu


Allah dž. š. nije svoje blagodati jednako podijelio svima. Nekome je dao više, a nekom manje, ne zbog toga što je neko bolji ili zaslužniji od drugoga,nego da neke ljude iskuša neimaštinom i glađu da bi im zbog njihove strpljivosti u oskudici kao nagradu dao džennetska uživanja, a na drugoj strani nekome daje imetak kao iskušenje da bi darežljivim, onim koji, u Njegovo ime, rado pomažu drugima njihov trošak namirio na Sudnjem danu, ili da škrticama i nezahvalnim natovari njihov imetak na leđa i da ih zbog njihove nezahvalnosti i oholosti kazni.
Darežljivost je jedna od najljepših duhovnih osobina čovjeka. Mnogobrojni su oblici i načini međusobnog darivanja ljudi. Samo oni koji s radošću darivaju, osjećaju slast takvih plodova još na ovome svijetu. Oni koji tako čine u srcima, uzgajaju plemenito bilje koje će ih liječiti kada se tamni oblaci nadviju nad njihovim životima. A ako dođu teški dani, dobročinitelji će osjetiti kako ih sreća ispunjava, kako se na njihovu dušu spušta spokoj i olakšanje. Činjenje dobra je poput mirisa; koristi i onome ko ga nosi, onome ko ga prodaje i ko ga kupuje. Sve što ljudi čine, čine za sebe jer, svako dobročinstvo bit će mu višestruko uzvraćeno.
Allahov Poslanik kaže: "Dobra djela čuvaju čovjeka od nesreće i zlih posljedica. Milostinja koja se daje tajno, ublažava Allahovu srdžbu. Pažnja koja se iskazuje prema rodbini produljuje život. Svako dobro djelo smatra se sadakom." (Taberani)
Uzvišeni Allah nas upozorava:

,, Ne drži ruku svoju stisnutu, a ni posve otvorenu, da ne bi prijekor zaslužio i bez ičega ostao. Gospodar tvoj pruža obilnu opskrbu onome kome hoće, a i ograničava je, jer zna i vidi robove Svoje. (El-Isra', 29-30)
Allahov Poslanik je primjer darežljivosti i ljudskog dobročinstva. Nikada nije odbio nekoga ko bi od njega nešto tražio, niti se srdio na onoga ko bi od njega nešto molio. Pozivao je darežljivosti i časti, a korio škrtost i suzdržanost u udjeljivanju. Njegova hrana bila je pristupačna svima, negove ruke su bile blagodarne, njegova prsa prostrana, ćud blaga, a lice nasmijano. Njegovo dobročinstvo se prelivalo na ljude oko njega. Često je govorio svojim ashabima da je "darežljiv čovjek draži Allahu od pobožnog." (Tirmizi) Jedne prilike rekao je okupljenim ashabima: "Svaki musliman dužan je da udjeljuje." - A ako nema, Allahov Poslaniče?-, upitaše. "Pomoći će na bilo koji način onome kome je pomoć potrebna", odgovorio je. - A ako ni to ne može, Allahov Poslaniče?-, upitaše ponovo ashabi. Odgovorio je: "Neka radi ono što je dobro i neka se suzdržava od zla, to je za njega sadaka." (Buhari)
Braćo vidimo iz ovih hadisa da smo dužni činiti dobra djela onoliko koliko smo u mogućnosti jer Allah nikoga ne opterećuje preko njegovih mogućnosti.Ono što nismo u stanju učiniti zato nismo ni odgovorni.Međutim ono što je veoma važno pri udjeljivanju, davanju sadake i drugim dobrim djelima jeste da to činimo otvorenog srca, s radošću i bez žaljenja za onim što udjeljujemo.Ako neko nerado daje, pa to još proprati prigovaranjem, od toga nema nikakvog hajra.
Pripovijeda se da je Allahov Poslanik jedanput našao nekog čovjeka da se drži za zastor Kabe i moli za oprost svojih grijeha. On ga upita kakav mu je grijeh, na što mu ovaj odgovori: - Moj grijeh je veći nego što ga mogu izreći.- Muhammed, a.s., ga je nekoliko puta pitao, da nije ovo ili ono, a on mu je svaki put odgovarao da je još i veći nego što Muhammed, a.s., misli. Na koncu je rekao da je on bogat čovjek, ali da mu je jako teško kad mu dođe siromah da zatraži pomoć i da ga to peče u grudima kao vatra. Muhammed, a.s., mu je na ove njegove riječi rekao: "Udalji se od mene, da i mene ne zhvati vatra. Tako mi Onoga ko me je odlikovao poslanstvom i poslao me da povedem svijet pravom stazom, kad bi hiljadu godina suznih očiju molio, a ostao takav kakav si, okusio bi džehennemsku vatru."
Allahov Poslanik s.a.v.s. je takođe rekao: "Darežljivost je jedno od džennetskih stabala čije se grane spuštaju i na ovaj svijet, pa ko se uhvati za jednu od njegovih grana ona će ga uvesti u Džennet. Škrtost je jedno od džehennemskoh stabala, čije se grane spuštaju i na ovaj svijet, pa ko se uhvati za jednu njegovu granu ona će ga uvesti u Džehennem." (Bejheki)
Neka darivanja islam je učinio obaveznim onima koji za to ispunjavaju uslove, kao što su: zekat i sadekatul-fitr. Allahov Poslanik kaže: "Davanje zekata neće nikada umanjiti imetak." (Taberani) Naprotiv, izvršenje obaveze zekata uzrokuje rast imovine. Dajući imovinu siromašnim i onima koji su je potrebni, ona se stavlja u promet, i tako ispunjava svoju osnovnu svrhu. Allah, dž.š., kaže:

Što god vi udijelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje.