četvrtak, 29. prosinca 2011.

Nova godina

Draga braćo i poštovane sestre, danas ćemo govoriti o dočeku nove godine, o tome kakav je stav islama po ovom pitanju, a kakvo je naše ponašanje.Uzvišeni nas Allah jasno u Kur’anu upozorava na našu slobodnu volju, na mogućnost da izaberemo svoj put, da li ćemo biti vjernici ili nevjernici, ali isto tako nam jasno ukazuje da će mo prema našem izboru biti i nagrađeni odnosno kažnjeni.

"A vi se, pored Njega, klanjajte kome hoćete! "Reci: "Stradaće uistinu oni koji na Sudnjem danu izgube i sebe i porodice svoje. Eto, to je pravo stradanje!" (Ez-Zumer 15.)

Uskoro nastupa nova 2012. godina, noć za koju je najprikladnije kazati-najluđa noć, zbog blesaluka, mahnitluka, baksuzluka, i svega sličnoga što se u njoj radi i govori, kako bi imala upravo epitet najluđe noći. Mnoga naša braća i sestre povodom obilježavanja nove godine pohrle u razne diskoteke, kahvane, na ulice, trgove, kako bi bili u trendu i na najluđi način dočekali Novu godinu.

Ista ta braća i sestre nemaju pojma , niti ih je briga, što time čine brojne harame kao što su upotreba alkohola, razgolićavanjei sl. I, šta dobiju time što tu najluđu noć provedu u mahnitluku i stanju da ne znaju za sebe?
Ništa drugo do: prazne džepove, i mnogo grijeha zarađenih, što zbog ružnih riječi koje izgovore te noći, što zbog djela koja učine, pogotovo što alkohol šeta po mnogim tijelima u neizmjernim količinama, što zbog izgubljenih života u toj noći, upravo izgubljenih zbog prije navedenih razloga.

Zar nije poražavajuća činjenica da poslije nove godine imamo takve izvještaje iz MUP-a,i Hitne pomoći, brojne tuče, povrede, predoziranost drogama, ili slučaj kad je dijete od devet godina završilo u Hitnoj pomoći, jer je unijelo u organizam previše alkohola. I, danas će mnogi roditelji reći: Nije to moje dijete...


A jesu,to su upravo naša djeca, koja završavaju u Hitnoj pomoći zbog previše alkohola u organizmu, koriste drogu, psuju, ne poštuju starije;koja kradu, lažu, a mi to nekako sve mirno posmatramo, sve dok se ne tiče nas samih.
Kad imamo ovcu ili goveče, nećemo ih pustiti da lutaju kud hoće, nego vodimo brigu o njima, sve s ciljem da ih ne izgubimo, a s druge strane vlastitu djecu smo pustili da idu kud hoće i da rade šta hoće, i ne brinemo se o njima.Zar nam spomenuti ajet s početka ne daje dovoljno opomene.

"Stradaće uistinu oni koji na Sudnjem danu izgube i sebe i porodice svoje. Eto, to je pravo stradanje!"

Ili, iz hadisa u kojemu je Allahov miljenik rekao: “Kada Allah dž.š. odluči da uništi roba, od njega oduzme stid, a kada od njega oduzme stid, on postaje omržen, a kada postane omržen od njega se oduzme povjerenje, a kada se oduzme povjerenje, on postaje prevarantom, a kada postane prevarantom, od njega se oduzme milost, a kada se od njega oduzme milost, on postaje prokletim, a kada postane prokletim, od njega se oduzima veza sa islamom!”

U vremenu u kojem živimo stid kao sastavni dio vjere, postaje sve više misaonom imenicom, dok bezobrazluk i nemoral postaju vrijednosti koje posjeduje, nažalost,sve više muslimana… Time se oponašaju oni koji slijede neku drugu vjeru, ili oni koji nemaju nikakve vjere, a nama je to strogo zabranjeno…

Poštenje i pokornost Uzvišenom postaje osobina rijetkih, ali iskrenih sljedbenika časnog islama. Žalosno je da se slijede strasti i prohtjevi i da se živi samo zato da bi se što više provodilo, a malo se vodi računa o moralu, odgoju i čestitosti.

Sve gore rečeno treba imati na umu kao opomenu da se priberemo i dođemo sebi, da čuvamo sebe i svoje porodice od vatre čije će gorivo biti ljudi i kamenje.

petak, 23. prosinca 2011.

Požurite Džennetu...

Kada bi nekog od nas upitali, da li želimo džennet, svako od nas bi odgovorio pozitivno.Međutim često nam se putevi do dženneta čine nekako zamršeni, daleki i preteški.U današnjoj hutbi postavit ćemo sebi dvadesetak pitanja na koja ćemo odgovoriti sa isto toliko Poslanikovih s.a.w.s hadisa koji nam pokazuju da se džennet i Allahova milost stječu upravo tu, malim stvarima u svakodnevnom životu.

Želiš li biti u Allahovoj blizini?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Čovjek je najbliži svome Gospodaru onda kad čini sedždu, stoga se na sedždi što češće dovom obraćajte Allahu." (Muslim)
Želiš li kuću u Džennetu?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Onome ko radi Allaha sagradi džamiju, Allah će mu sagraditi sličnu u Džennetu." (Muslim)
Želiš li postići Allahovo zadovoljstvo?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Allah je, doista, zadovoljan robom koji Mu, kad nešto pojede, na tome izrazi zahvalu, a kad nešto popije i na tome Mu zahvali!" (Muslim)
Želiš li da ti dova bude uslišana?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Između ezana i ikameta, dova se ne odbija." (Ebu Davud)
Želiš li da ti bude upisana nagrada kao da si cijelu godinu postio?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Post tri dana u svakom mjesecu je kao post čitave godine." (Muteffekun alejhi)
Želiš li dobrih djela poput brda?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "'Ko bude prisutan na dženazi sve dok se ne klanja, pripada mu nagrada jednog kirata, a ko prisustvuje sve dok se ne zakopa, njemu pripadaju dva kirata!' 'Šta znači dva kirata?', upitali su. 'Poput dva velika brda!', kazao je." (Muteffekun alejhi)
Želiš li biti u društvu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u Džennetu?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "U Džennetu ćemo ja i onaj koji se brine o siročetu biti ovako'', i uporedi kažiprst i srednji prst. (Buhari)
Želiš li da ti Vjerovjesnik garantuje Džennet?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko mi garantuje za svoj jezik i za svoj spolni organ, ja mu garantujem Džennet." (Muteffekun alejhi)
Želiš li da tvoja djela traju i poslije tvoje smrti?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Kada čovjek umre prestaju njegova dobra djela izuzev u tri slučaja: trajna sadaka, korisno znanje i čestito dijete koje dovi za njega." (Muslim)

Želiš li blago od džennetskih blaga?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "La havle ve la kuvete illa billah je blago od džennetskih blaga." (Muteffekun alejhi)
Želiš li nagradu kao da si cijelu noć klanjao?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko obavi jacija-namaz u džematu, računa mu se kao da je klanjao pola noći, a ko obavi još i sabah-namaz u džematu, računa mu se kao da je klanjao čitavu noć!" (Muslim)
Želiš li proučiti trećinu Kur'ana za minutu?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Kul huvallahu ehad... vrijedi trećinu Kur'ana!" (Muslim)
Želiš li da oteža tas tvojih dobrih djela?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Dvije riječi omiljene Allahu, lahke na jeziku, a teške na vagi, to su: Subhanallahi ve bihamdihi, subhanallahil-azim." (Buhari)
Želiš li da ti se poveća opskrba i produži život?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko želi da mu se poveća opskrba i produži život, neka održava rodbinske veze." (Buhari)
Želiš li da te Allah čuva?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Onaj koji klanja sabah-namaz, u Allahovom je okrilju." (Muslim)
Želiš li da ti se oproste grijesi iako ih je mnogo?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Onome koji u jednom danu stotinu puta izgovori 'Subhanallahi ve bihamdihi' bit će oprošteni grijesi pa makar ih bilo poput morske pjene." (Muteffekun alejhi)
Želiš li da razdaljina između tebe i Vatre bude sedamdeset godina?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko bude postio jedan dan na Allahovom putu, Allah će njegovo lice udaljiti od Vatre sedamdeset godina." (Buhari)
Želiš li da Allah na tebe donosi salavat?
Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: "Ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega donijeti deset." (Muslim)
Želiš li da te Allah uzdigne?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Neće se niko poniziti radi Allaha, a da ga Allah, azze ve dželle, neće uzdići." (Muslim)

Bili su ovo, braćo, predivni savjeti našeg Vjerovjesnika s.a.w.s, koji nam osvjetljavaju puteve koji vode do dženneta.

četvrtak, 15. prosinca 2011.

Isa a.s.

Bliži nam se kraj godine, vrijeme kada kršćani slave rođenje Isa , ili Isusa koga smatraju svojim Poslanikom i o kome uveliko imaju iskrivljeno vjerovanje. Budući da je Isa a.s. Pretposljednji Božiji Poslanik koji je najavio dolazak Muhammeda a.s., te da smo kao muslimani dužni vjerovati i u poslanstvo Isa-a, a.s. kao i ostalih vjerovjesnika, danas ćemo i govoriti o njemu i njegovom poslanstvu.
Kazivanje o Isa alejhisselamu ćemo započeti njegovim čudesnim rođenjem i kazivanjem o njegovoj majci hazreti Merjemi.
Hazreti Merjema je provodila vrijeme u ibadetu i osamljenosti, i tako je u jednom momentu ugledala, prelijepoga nepoznatog mladića i to ju je, kao i svaku čestitu i čednu djevojku, prepalo jer se pobojala da nije možda došao sa nemoralnim namjerama. Međutim, njen strah kratko je trajao, jer je on požurio da se predstavi pa je tako saznala da je to Džibril, plemeniti melek, dragoga Allaha izaslanik koji joj je došao u liku savršeno stvorenoga mladića.
Njezin početni strah se pretvorio u začuđenost kada joj je Džibril prenio poruku od Gospodara njezinog da je svrha njegovog dolaska u tome da ona, Allahovom odredbom, treba da dobije mubarek sina.
Melek joj je prenio Allahovu odredbu da će ona biti majka dječaka,koji će biti rođen bez oca kao iskušenje zlim jezicima i smutljivcima, a kako to i Kur’an kaže:

"Gospodar tvoj je rekao: 'To je Meni lahko', i zato da ga učinimo znamenjem ljudima i znakom milosti Naše. To je unaprijed određeno!" (19:16-22)
I tako se Hazreti Merjema povuče i u hladu jedne palme rodi dječaka plemenitog Isaa . Na prve trenutke majčinske radosti nad svojim novorođenčetom, nadovezala joj se i briga kako da ljudima objasni ovaj slučaj, kako da izbjegne optužbe za nemoral? Ali, sve je već bilo unaprijed određeno, pa ona nije stigla čestito ni da se zabrine, a već je stigla uputa kako da postupi kroz glas meleka koji joj je naredio da nikome toga dana niti jednu jedinu riječ ne progovori.
Kada se vratila svojoj rodbini noseći u naručju bebu, među njima je zavladala velika pometnja i nevjerica. Čuđenju nije bilo kraja. Kako su njena vjera i čestitost svima bile poznate, potpuno ih je šokirala pojava njene bebe. Započele su grdnje sa svih strana, a ona je sabrano, mirno i hladnokrvno, bez ijedne izgovorene riječi, samo rukom pokazala prema novorođenčetu. I tad se desilo veliko čudo, prva od veličanstvenih mu'džiza kojima je dragi Allah, Milostivi obasuo njezina mubarek sina:
I dođe ona s njim porodici svojoj, noseći ga. "O Merjemo", rekoše, "učinila si nešto nečuveno! Ej ti, koja u čednosti ličiš Harunu, otac ti nije bio nevaljao, a ni mati ti nije bila nevaljalica." A ona im na njega pokaza. "Kako da govorimo djetetu u bešici?"; rekoše. "Ja sam Allahov rob", ono reče, "meni će On Knjigu dati i vjerovjesnikom me učiniti; i učiniće me, gdje god budem, blagoslovljenim, i narediće mi da, sve dok sam živ, molitvu obavljam i milostinju udjeljujem, i da majci svojoj budem dobar, a neće mi dopustiti da budem drzak i nepristojan. I neka je mir nada mnom na dan kada sam se rodio i na dan kada budem umro i na dan kada budem iz mrtvih ustajao!" (19:27-33)
Kada su se osvjedočili ovom velikom čudu govora tek rođene bebe, svima od njezine porodice postalo je jasno da je tu riječ o Allahovoj Odredbi i početku zemaljskoga života jednoga od najvećih Njegovih vjerovjesnika i poslanika. To je unijelo mir u njihova srca i još više im povećalo veliku ljubav i poštovanje koje su inače gajili prema svojoj mubarek rodici Merjemi. Začudno rođenje hazreti Merjeminoga sina nije uticalo samo na njihova srca, ono je uticalo, a i dan danas utiče, na srca mnogih ljudi.
Nažalost, djelovanjem vojski prokletoga Iblisa, mnogi ljudi su i zbog ovakvoga njegovog rođenja i zbog velikih mu'džiza kojima je Isā, alejhisselam, obdaren, zapali u očevidnu zabludu smatrajući ga, sinom Božijim. To je izuzetno teška zabluda koja je izazvala veliki nered na Zemlji, pa dragi Allah upozorava čovječanstvo na tu zabludu nekih šest stotina i više godina nakon Isāova, alejhisselam, rođenja ajetima Kur'ana, te kaže:
To je Isā, sin Merjemin, to je prava istina o njemu, onaj u kog sumnjaju oni. Nezamislivo je da Allah ima dijete, hvaljen neka je On! Kad nešto odluči, On za to rekne samo: "Budi!", i ono bude. (19:34,35)
Pretpostavlja se da je Isā, alejhisselam, djetinjstvo i mladost proveo uz svoju majku u Betlehemu gdje je boravila njezina rodbina iz plemena Juda, jer su jedino oni, budući da su svojim ušima čuli govor bebe u kolijevci, znali da je njegovo mubarek rođenje volja dragoga Allaha i Njegovo veliko znamenje, i da je hazreti Merjema Allahova miljenica koja je čista od grijeha i obasuta Njegovim bereketom. Tu su Merjema i Isa bili zaštićeni.
Uzvišeni Allah je Isau objavio Indžil kao predposljednju od četiri velika Kitaba, Knjige da njime nadopuni tevrat i Zebur, da ispravi u njima ono što su ljudi vremenom izmijenili,te da donese određene olakšice. Druga suštinska karakteristika poslaničke misije Isāove, alejhisselam, očitovala se u tome što je Indžil donosio Benu Israilu informaciju o budućem poslanju posljednjega od Allahovih poslanika - Ahmeda, Muhammeda, alejhisselam, čija će mubarek ličnost biti posebna milost dragoga Allaha, milost Svemilosnoga odaslana svim svjetovima.

„A kad Isā sin Merjemin reče: "O sinovi Israila, ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku čije je ime Ahmed (Muhammed) koji će iza mene doći"; i kad im je on donio jasne dokaze, oni rekoše: "Ovo je prava vradžbina!" (61:6)

Ovo nagovještenje Isaa a.s o dolasku Muhammeda a.s. kršćani su izbrisali iz Biblije jer kada bi priznali Muhammeda a.s. kao posljednjeg Božijeg poslanika njihova religija i pogrešna tumačenja Isaovog misije bi izgubila svaki smisao.
Treća suštinska karakteristika poslaničke misije Isāa, alejhisselam, bila je sadržana u poruci Benu Israilu da se okrenu sami sebi, da vide, prepoznaju i sagledaju vlastitu licemjernost, jer su oni tada samo formalno i riječima obožavali dragog Allaha a u njihovim srcima bio je materijalizam i zadovoljenje vlastitih strasti. Da se vrate na put pokornosti Svemogućem Stvoritelju.
Kako bi Mesih Isā, alejhisselam, bio očevidno prepoznat kao istinski Allahov poslanik, voljom Milostivoga bile su mu date velike mu'džize: mogao je oživljavati mrtve, vraćati vid slijepima i zdravlje gubavima, mogao je od blata stvoriti pticu i kazivati ljudima gdje im se nalaze skrivene dragocijenosti koje su oni brižljivo pohranjivali na tajnim mjestima.
Ove nadnaravne moći bile su očevidna znamenja dragoga Allaha i dokazi istinitosti Isāovih, alejhisselam, riječi, ali su mnogi među Israilom i pored svega toga ostali gluhi na njegove poruke.
Nakon tri godine pozivanja , Isa a.s sa svojim učenicima dođe u Jerusalem. Njegov dolazak izazava veliko interesovanje stanovnika, ali i veliku zavidnost i mržnju od strane svećenika koji, skovaše plan da ubiju Isa.
U evanđelju po Barnabi stoji da je Juda Iskariotski htio da izda Isa-a kako bi se domogao vlasti, ali Bog učini te Juda dobi izgled Isaov, te ga uhapsiše misleći da je on Isa i razapeše na križ gdje su inače ubijali lopove i osuđenike na smrt. Ovo Evanđelje nigdje ne spominje Isa-a da je on ubijen ili razapet, nego da je to ustvari bio Juda.
Naravno to kršćani ne priznaju kao ni riječi Kur’ana časnog koji kaže:

... i zbog riječi njihovih: "Ubili smo Mesiha, Isāa, sina Merjemina, Allahova poslanika!" A oni ga nisu ni ubili ni razapeli, već im se pričinilo. Oni koji su se o njemu u mišljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu ništa pouzdano znali, samo su nagađali; a sigurno je da ga nisu ubili, već ga je Allah uzdigao Sebi; A Allah je silan i mudar. I nema nijednog sljedbenika Knjige koji, kada bude umirao, neće u njega onako kako treba povjerovati, a na Sudnjem danu on će protiv njih svjedočiti. (4:157-159)
Dakle, jasno je da je Isāova, alejhisselam, smrt na križu bila samo obmana i varka, tj. da se ljudima taj događaj samo pričinio. Isa a.s., će se ponovo vratiti na zemlju kao jedan od velikih predznaka Sudnjeg dana i tada će saopštiti istinu o sebi da on nije nikakvo božanstvo, niti je Božiji sin, da nije razapet na križ nego da je samo čovjek i Božiji Poslanik.


petak, 2. prosinca 2011.

HIDŽRA II

Hidžra je bila historijski podvig Allahovog Poslanika i ashaba. Poslije hidžre, historija je počela teći drugim tokom. Mnogi ashabi su pokazali neviđenu hrabrost i odanost prema svom Poslaniku kao što je to bio Alija r.a., koji je i po cijenu svog života legao u postelju Allahovog Poslanika da dočeka mušrike.
Hazreti Omer je pokazao svoju hrabrost izazivajući mušrike da mu stanu na put. Omer nije žalio sebe niti svog života, bio je spreman za islam i svoj život dati. Ovakav njegov stav je ulio strah u srca nevjernika.
Ebu Bekr kreće sa Allahovim Poslanikom i podnosi sve tegobe puta, pazi na njega i čuva ga i od ljudi i od životinja.
Primjeri ovih plementih ashaba kao i mnogih drugih nas uče kako se uistinu voli Allah i Njegov Poslanik, nije to bila ljubav samo na riječima nego je to bila ljubav i na djelima.

Hidžra obiluje mnoštvom interesantnih momenata koji nam mogu biti jasan pokazatelj i smjernica kako da volimo i slijedimo Našeg poslanika s.aw.s.

Želim navesti i ovaj interesantan događaj. To je momenat kada se Poslanik i Ebu Bek skalanjaju u pećinu Sevr, a za njima idu mušrici. Kada su Poslanik i Ebu Bekr ušli unutra Uzvišeni Allah šalje goluba da svije svoje gnijezde na ulazu u pećinu, a pauk je ispleo mrežu na samom ulazu kako bi zavarao tragače. U ovom momentu Ebu Bekr nije strahovao za sebe, bojao se za Poslanika. Ušavši u pećinu začeplja sve rupe iz kojih bi mogao izaći kakav smrtonosni škorpion, ili zmija otrovnica. Dok ovo radi Ebu Bekr drhće od straha i pita se šta ako ih dušmani nađu, ako uhvate Poslanika, zasigurno će ga ubiti. Njegov nemir se još više povećava kada začu topot kopita njihovih konja te začu glasove. Dojahaše do pećine te baciše pogled prema njoj i vidješe paučinu na ulazu, a golub je mirno sjedio u svom gnijezdu. Zbog svog kibura nisu sjahavali sa konja, a da su sjahali ugledali bi Poslanika i Ebu Bekra. Ebu Bekr gleda u noge njihovih konja, dok ga nemir još više obuzima i baca prema Poslaniku poglede prepune straha. Poslanik vidi njegovu uznemirenost i njegov strah te ga umiruje riječima: “Šta misliš, Ebu Bekre o dvojici s kojima je Allah treći?!
Šta misliš, Ebu Bekre o meni i o tebi, a Allah je uz nas. Može li nam se nešto desiti? Može li nam neko nauditi? Ebu Bekr ga gleda dok riječi Poslanika silaze kao mehlem na njegovo srce umirujući ga. Musšrici još malo postajaše, okrenuše se i odoše. Ovaj događaj, ova pouka se nalazi spomenuta u Kur’anu gdje Allah kaže:

“Ako ga ne pomognete, pa doista ga je pomogao Allah kad su ga protjerali oni koji ne vjeruju, drugog od dvojice - kad su njih dvojica bili u pećini, kad reče drugu svom: "Ne žalosti se! Uistinu, Allah je s nama." Tad je spustio Allah smirenost Svoju na njega i pojačao ga vojskama koje niste vidjeli. I učinio je riječ onih koji ne vjeruju, najdonjom, a Riječ Allahova - ona je gornja. A Allah je Moćni, Mudri. (Et-tevbe, 40)
Ovo je primjer iskrenog pouzdanja u Allaha Uzvišenog, primjer vjere u Njegovu pomoć i oslanjanja na Njega u najtežim momentima. To je ujedno jasan dokaz istinitosti Poslanikove misije. U tim kritičnim momentima on je smiren, jer zna da ga Allah koji ga je poslao kao milost ljudima neće ostaviti niti napustiti. Da li ćemo ovakvu smirenost naći kod onoga koji sebi lažno pripisuje poslanstvo, naprotiv nećemo. Ono što ulijeva ovakvu smirenost u srce Poslanika jeste dubok iman u Allaha i Njegovu milost.
Ovo je i za nas pouka da i mi u sličnim situacijama se moramo uzdati u Allaha, jer ako je Allah sa nama niko nas ne može pobijediti, niti nam iko može nauditi. Allah Uzvišeni kaže:

وَمَن يَتَّقِ اللَّهَ يَجْعَل لَّهُ مَخْرَجًا ﴿٢﴾ وَيَرْزُقْهُ مِنْ حَيْثُ لَا يَحْتَسِبُ ۚ وَمَن يَتَوَكَّلْ عَلَى اللَّهِ فَهُوَ حَسْبُهُ ۚ
“A ko se boji Allaha - načiniće mu izlaz, i opskrbiće ga otkud ne računa. A ko se uzda u Allaha - pa On mu je dovoljan…

Želim nas podsjetiti i na 10. dan muharema koji pada u ponedjeljak, a koji se naziva Jevmu- ašura. To je dan u kojem su se mnogi poslanici spasili problema i nedaća, dan koji treba provesti u postu ,jer će post ašure , ako Bog da biti razlog praštanja grijeha. Poslanik s.a.w.s. nam je preporučio da postimo 9,10, i 11. Dan muharema, tj. Ovu nedjelju, ponedjeljak i utorak, pa ko hoće, lijepo je da te dane provede u postu.
Muhammed a.s. je rekao:
"Post Ašure je uzrokom praštanja grijeha koji su učinjeni protekle godine!" (Muslim)

Molim Allaha Uzvišenog da se okoristimo ovim poukama koje smo čuli, da iskoristimo novu muslimansku godinu bolje nego li prošlu, da nam Allah poveća ibadete u njoj, a da nas udalji od harama i svega onoga što je loše.