STARA I NOVA GODINA

Krajem godine širom svijeta se sviđaju računi, donose odredbe i zaljučci za sljedeću, preispituje se stanje da li smo bili u plusu ili minisu itd. Imajući u vidu da vrijeme u Islamu igra ogromnu ulogu i da se tim prolaznim vremenom Allah zaklinje i mi bi trebali da izvršimo inventuru svojih djela, trebali bi da se preispitamo i sami sa sobom obračunamo pa da vidimo kako smo poslovali sa Allahom u prethodnoj godini. Nužno je da svedemo taj račun kako bi znali da li je naše poslovanje bilo pozitivno ili negativno, jer onaj ko bude pokoran Allahu dž.š. taj će i dobiti platu na dan kada se ona bude dijelila, a onaj ko bude ljenčario on nema čemu da se nada. Pitanja koja bi trebali svi sebi da postavimo a zatim na njih iskreno da odgovorimo jesu:
Da li spominjem Allaha često, da li molim Allaha uvijek i u dobru u lahkoći i u teškoći? Da li redovno stajem na namaz? Da li klanjam svih pet vakat namaza? Da li sam kako treba ispostio mjesec ramazan, da li sam ga očistio sadekatul-fitrom? Da li sam imetak očistio zekjatom? Da li sam bio u stanju ove godine otići na hadž? Da li sam ove godine nekome pomogao? Koliko sam ove godine dao od svog imetka kao sadaku, kao pomoć siromašnim i nemoćnim? Koliko vremena i pažnje posvećujem svojoj porodici i njihovom vjerskom usmjeravanju? Šta mi je sa djecom? Kako uče u školi, kakvi su na vjeronauci, jesmo li im dobar uzor? Vodimo li dovoljno brigu da i naše supruge namaz obavljaju da dolaze u džamiju… itd?
Pitanja ima mnogo i ako želimo da nam nova godina bude uspješnija onda se doista moramo potruditi da damo valjan odgovor prije konačnog obrauna na Sudnjem danu.A u Časnom Kur`anu stoji :
يَوْمَئِذٍ يَصْدُرُ النَّاسُ أَشْتَاتًا لِيُرَوْا أَعْمَالَهُمْ فَمَنْ يَعْمَلْ مِثْقَالَ ذَرَّةٍ خَيْرًا يَرَهُ [٩٩:٧]وَمَنْ يَعْمَلْ مِثْقَالَ ذَرَّةٍ شَرًّا يَرَهُ [٩٩:٨]
“Toga dana ljudi će se odvojeno pojaviti da im se pokažu djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra- vidjeće ga, onaj ko bude uradio i koliko trun zla- vidjeće ga.” (Sura Az- Zilzal, ajeti 6).
Na kraju svakog dana i mjeseca bi trebali posvetiti više vremena preispitivanju a naročito na kraju godine- jer bi to morao biti period kada ocjenjujemo onu koja je na izmaku a nadamo se onoj koja tek počinje.

Šta onda reći za one Muslimane koji su prihvatili zapadnjačku praksu proslavljanja Nove godine pa umjesto podrobnog razmišljanja i postavljanja pitanja posjećuju zabave, uživaju u hrani i piću, zaboravljajući da vrijeme koje se provede u besposlicama i nepokornosti Allahu da će zato biti pitani. Naglašavam da proslavljanje Nove godine nije u skladu sa islamom jer povlači za sobom niz šerijatskih prekršaja kao što su masovno konzumiranje alkoholnih pića, a jednom muslimanu ne samo da je najstrožije zabranjeno piti alkohol nego mu je čak zabranjeno da sjedi za stolom za kojim se alkohol pije pa makar on i ne pio sa njima.
Zatim tu je nedozvoljeno i razvratno miješanje muškaraca i žena, činjenja nemorala upravo te noći, zatim konzumiranje opojnih droga, gubljenje pameti, veliki broj udesa, a poslije najluđe noći slijedi mučnina, povraćanje i glavobolja. Gdje je tu ibadet? Gdje je tu namaz? Zar dolikuje jednom muslimanu da se ponaša nerazumno i neodgovorno???
Nažalost veliki broj muslimana prihvata nevjerničke običaje kao svoje zaboravljajući na Poslanikovo a.s. upozorenje da onaj ko oponaša nemuslimane pripada upravo toj nevjerničkoj skupini koju oponaša.Zar smije vjenik rizikovati gubljkenje svog imana tako što će svojoj djeci kititi jelku i čekati s njima Božić Batu ,Djeda Mraza,Svetog Nikolu i još ne znam koje likove iz kršćanske tradicije.Ili sjediti uz flašu i vlaške pjesme.Razmislimo braćo i opomenimo se.Ne dozvolimo da nas obuhvati ludilo u tzv. Najluđoj noći,nego se posvetimo ibadetu,zikru i dovama i tako ispratimo staru ,a dočekajmo novu godinu.

Kockanje, klađenje i igre na sreću

Govorimo o jednoj ružnoj pojavi koja uzima sve više maha čak i među onima koji se smatraju dobrim muslimanima, a predstavlja očiti haram koji sa sobom nosi brojne teške posljedice. Riječ je o klađenju, kockanju i igrama na sreću.
Uzvišeni Allah u Kur’anu kaže:
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا إِنَّمَا الْخَمْرُ وَالْمَيْسِرُ وَالْأَنْصَابُ وَالْأَزْلَامُ رِجْسٌ مِنْ عَمَلِ الشَّيْطَانِ فَاجْتَنِبُوهُ لَعَلَّكُمْ تُفْلِحُونَ [٥:٩٠]
O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite.
إِنَّمَا يُرِيدُ الشَّيْطَانُ أَنْ يُوقِعَ بَيْنَكُمُ الْعَدَاوَةَ وَالْبَغْضَاءَ فِي الْخَمْرِ وَالْمَيْسِرِ وَيَصُدَّكُمْ عَنْ ذِكْرِ اللَّهِ وَعَنِ الصَّلَاةِ ۖ فَهَلْ أَنْتُمْ مُنْتَهُونَ [٥:٩١]
Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoćete li se okaniti.
(El-Maide, 90-91)
Islam podstiče muslimane da se bave korisnim poslovima i vrijedno rade kako bi stekli halal zaradu i bili ekonomski neovisni. Također, uči nas da nema fajde od zarade koja nije halal, ma kako nam se, na prvi pogled, činilo.
Ovo vrijeme je, između ostalog, vrijeme ekonomske neizvjesnosti i, za mnoge, vrijeme ekonomske krize. Pojava mnogih kriza uglavnom za sobom nosi i krizu morala. Danas mnogi ne biraju sredstva i načine kako bi došli do zarade i ispunili svoje materijalne ambicije i ciljeve.
Gornji kur'anski ajet sasvim jasno nam govori da je kockanje, kao i alkohol, šejtansko djelo, koje sa sobom ne nosi nikakva dobra.
Mnogi se danas u želji za lahkom zaradom odaju kockanju,klađenju i drugim oblicima igara na sreću, rizikujući tako da izgube svoje imetke, a ako ponekad i dobiju u konačnici je ono što su izgubili veće od onog što su dobili. Ako spomenemo da klađenjem i kockanjem čine očiti haram za koji slijedi stroga kazna, onda su gubici neprocjenjivi.
Kod nas je posebno rašireno : bingo, i sportska prognoza. Ljudi svakodnevno posjećuju kladionice, raširenih očiju očekuju lahak plijen, a nisu ni svjesni da su već postali veliki gubitnici. Kako im do ušiju ne dopru riječi Uzvišenog Allaha koji ih opominje: فَهَلْ أَنْتُمْ مُنْتَهُونَ –Pa hoćete li se okaniti...
Većina onih koji su uključeni u ove igre nisu spremni priznati da su one kocka poput drugih kockarskih igara. Valjda razlog leži u tome što se u ovim igrama novac uglavnom ne gubi na veliko, nego pomalo i postepeno.
Čudno je vidjeti čovjeka ili ženu sa muslimanskim imenom kako petkom navečer spominje Boga prije nego li zagrebe, ili se zahvaljuje Bogu nakon što dobije određeni iznos. Ljudi, izgleda, ne shvataju da to ima više veze sa šejtanom a ne s Bogom. Ne shvataju ljudi da se Bogu ne treba zahvaljivati zbog urađenog harama, nego da od Boga treba tražiti da nas udalji od tog harama.
Neki su ipak svjesni da je igranje na sreću haram pa taj haram nastoje djelimično oprati ili ublažiti isticanjem kako će čitav ili određeni iznos dobitka podijeliti u humanitarne svrhe ili za gradnju džamije. Ne može se učestvovati u haramu da bi se podržao neki plemeniti cilj.
Budimo svjesni da je koristan novac samo onaj koji zaradimo svojim radom, na halal način. Budimo svjesni da će nam Bog podariti nafaku i zadovoljstvo onim što imamo ako se strpimo u neimaštini.Znajmo da igre na sreću nude samo iluzije o bogastvu i lahkoj dobiti koje nas udaljavaju od ozbiljnog planiranja budućnosti i mukotrpnog rada. Budimo sigurni da ćemo pred Bogom odgovarati o načinu sticanja i trošenja svog imetka.

Dan ašure - 10.muharrem

Deseti dan mjeseca muharema koji pada u četvrtak izuzetno je vrijedan dan u svakom pogledu i kroz istoriju čovječanstva mnogi poznati događaji su se dogodili baš na taj dan .U tom danu su se našli naš praotac i naša pramajka h. Adem i h. Havva poslije izgona iz Dženneta na džebeli rahmetu - brdu milosti na Arefatu. U tom velikom danu Nuh a.s. je pristao sa lađom na brdu Džudijj poslije četrdeset dana potopa i poplava. Zatim Musa a.s. je izveo svoj narod iz Egipta ispred kafira faraona preko rastavljenog mora. Taj dan su jevreji uzeli i obilježavali ga kao dan spasenja.

Prenosi Ibn Abbas da je Poslanik s.a.v.s. kada je došao u Medinu, našao Židove (Jevreje) kako poste Ašuru, pa je rekao: "Šta je ovo?" Rekli su: "Ovo je lijep dan, dan u kojem je spašen Musa a.s. sa Benu Israelćanima, od njihova neprijatelja, pa ga je Musa postio." Rekao je: "Meni je Musa bliži od vas!" – pa je postio i naredio drugima da poste. (Buharija)
Dakle iz ovog hadisa se jasno vidi da je Muhammed a.s. prihvatio i sam postio dan ašure, jer je njemu Musa a.s. bliži nego li njima, zatim isto tako potvrđuje dalje. ‘’To je dan u kojem se zaustavila lađa na brdu Džudijj, pa ga je Nuh postio..." (Ahmed)
Isto tako saznajemo da se Muhammed a.s. o postu u danu ašure vrlo pohvalno izrazio i kada je rekao: "Post Ašure je uzrokom praštanja grijeha koji su učinjeni protekle godine!" (Muslim)
Ovo treba iskoristiti i pokajati se za svoje grijehe kojih imamo i koje pravimo svakodnevno. Na dan ašure treba postiti i izbrisati grijehe koje smo počinili u lanjskoj godini. Treba napomenuti da je lijepo i naredba od Resulullaha da se posti i dan prije i dan poslije Ašure. U ovom slučaju to je,srijeda , četvrtak i petak jer je dan Ašure četvrtak, 10. muharrema. Na ovaj način Poslanik a.s. je htio da se razlikujemo od jevreja koji su isto postili i slavili dan ašure.
Ko na jevmu ašuru iz svog imetka poveća opskrbu svojoj porodici Allah će njemu povećati cijele godine; ko na taj dan posti to će mu se računati kao nadoknada za četrdeset godina, a ko uoči jevmi-ašure noć provede u ibadetu, a kad nastupi dan – zaposti, prilikom umiranja smrt neće ni osjetiti.Zbog ovih blagodati jevmi ašure uobičajeno je da se na taj dan priprema posebno jelo od mnogo vrsta voća ,a kojim se onda počaste ukućani i komšije.Time Allah dž.š. povećava nafaku u takvu kuću,pa taj lijepi običaj treba oživjeti.To je podsjećanje na Nuha a.s. kome je poslije potopa ostalo malo namirnica,a bili su gladni,pa je Nuh a.s. naredio da se sve to ubaci u vodu i skuha,pa je Allahovom milošću od tako malo hrane Nuh a.s. uspio nahraniti sve one koji su preživjeli potop.
Za jevmu ašuru se vezuje i pogibija h. Huseina, Muhammedovog, s.a.v.s., unuka, jednog od članova Ehli-bejta. On je poginuo na Kerbeli 61. godine po hidžri, boreći se protiv zuluma koji je šejtan širio preko Jezida i drugih njegovih poslušnika. Jevmi ašura je prilika da se tog dana prisjetimo svih šehida, svih onih koji su se borili protiv zuluma i u toj borbi na Allahovom putu dali svoje živote – neka ih Uzvišeni Allah neizmjerno nagradi sve njih i njihove najbliže za sve ono što su podnijeli i žrtvovali na Njegovom putu.

Novogodišnja čestitka

SVIM MUSLIMANIMA,
ČITAOCIMA NAŠEG BLOGA
ŽELIM SRETNU I BERIĆETNU 1432.H.G.

Pouke i poruke hidžre

Prva i najjasnija poruka hidžre muslimanima u svim vremenima je da vjera islam treba biti , najvažnija i najpreča stvar svakom muslimanu. Musliman za mjesto svog življenja mora izabrati mjesto, u kome može slobodno izvršavati svoje vjerske dužnosti i ukoliko ga nešto u tome spriječava, i ne može tu prepreku savladati, dužan je napustiti to mjesto. Nijedna dunjalučka blagodat nije vrijedna zapostavljanja bilo kojeg farza, pa će musliman napustiti sve dunjalučke blagodati u mjestu u kojem ne može vršiti ono što mu Gospodar njegov naređuje i potražiti, noseći u srcu svoju vjeru, novi prostor gdje će živjeti kao musliman i sakupljati snagu za povratak na svoje, da bi kao pobjednik nastavio život u svojoj vjeri. Onaj ko se odrekne vjere islama zato što je zbog nje, proganjan i mučen neće imati zato opravdanja na Sudnjem danu.
Druga pouka je da onaj ko se u Allaha uzda, koji poštuje njegove naredbe i izvršava ih i ko se čuva harama, nikada neće biti ostavljen bez Allahove pomoći. U suri Et-Talak, 2. i 3. ajet Allah dž.š. kaže:
وَمَنْ يَتَّقِ اللَّهَ يَجْعَلْ لَهُ مَخْرَجًا „ Onome ko se Allaha boji, On će izlaz naći
وَيَرْزُقْهُ مِنْ حَيْثُ لَا يَحْتَسِبُ ۚ وَمَنْ يَتَوَكَّلْ عَلَى اللَّهِ فَهُوَ حَسْبُهُ ۚ إِنَّ اللَّهَ بَالِغُ أَمْرِهِ ۚ قَدْ جَعَلَ اللَّهُ لِكُلِّ شَيْءٍ قَدْرًا [٦٥:٣] i opskrbiće odakle se i ne nada. Onome ko se u Allaha uzda, On mu je dosta. Allah će ispuniti ono što je odlučio. Allah je svemu već rok odredio“.
Allah dž.š. je muslimanima Mekke, muhadžirima, pomogao preko muslimana Medine, Ensrija, koji su ih prihvatili kao svoju braću i sa njima podijelili svoj imetak olakšavajući im podnošenje tih prvih muhadžirskih dana. Ovo je i poruka muslimanima našeg vremena da samo ako se međusobno budu pomagali mogu sve poteškoće u životu prebroditi. Muslimani nikada ne smiju zaboraviti „da su vjernici braća“, da jedni druge moraju pomagati u svim teškim situacijama, bez obzira na njihovu rasu, porijeklo ili boju kože. Muhammed a.s. je rekao: „Musliman je muslimanu brat, ne smije mu nasilje činiti, niti ga na cjedilu ostaviti. Allah će pomoći onome ko bude na pomoći svome bratu. Ko olakša kakvu tegobu muslimanu na ovom svijetu Allah će njemu olakšati na Sudnjem danu“. (Buharija i Muslim)
Treća pouka je da su muslimani u Medini počeli graditi i na kraju izgradili islamsku državu u kojoj je bilo mjesta i za sve. Temelj te prve islamske države bili su muslimani, muhadžiri i ensarije, koji su svoje lične interese podredili interesima zajednice. To zajedništvo se svakodnevno potvrđivalo kroz džemat, kroz zajedničko obavljanje namaza, za koje su nalazili vremena, uprkos svojim svakodnevnim poslovima. Samo redovno susretanje, međusobno pozdravljanje selamom, će povećati našu međusobnu ljubav i razumijevanje. Muslimanima u Medini, najvažniji objekat je bila džamija koja ih je međusobno zbližavala i povezivala.
I kao posljednja, možda i najvažnija pouka hidžre je da svaki od nas treba napustiti griješenje, promijeniti svoje loše navike i jednom krenuti pravim putem, putem pokornosti Svemogućem Allahu.