nedjelja, 21. studenoga 2010.

AKIKA




Dana 21.11.2010. g. upriličena je akika kod Smajilbašić Emine.Prisutna su bila djeca iz mekteba,te bliža rodbina male Emine.Roditeljima sve čestitke  a maloj Emini puno sreće i radosti u njenom životu.

nedjelja, 14. studenoga 2010.

Čestitka za Kurban Bajram

SVRHA KURBANA

Kada govorimo o tome šta je prava svrha klanja kurbana kao spremnosti na žrtvu na Allahovom putu, najljepši primjer za to imamo u Božijim Poslanicima Ibrahimu i Ismailu a.s.
Ibrahim a.s. je molio Allaha dž.š. da mu da nasljednika, a već je bio došao u lijepe godine starosti: ‘’Gospodaru moj Daruj mi porod čestiti.’’

Allah dž.š. mu je dovu primio i dao mu dijete koje je toliko željno čekao i molio. Zatim Allah dž.š. putem sna šalje naredbu da svoga sina Ismaila, kojeg je toliko željno čekao žrtvuje u ime Allaha kao kurbana:

فَلَمَّا بَلَغَ مَعَهُ السَّعْيَ قَالَ يَا بُنَيَّ إِنِّي أَرَىٰ فِي الْمَنَامِ أَنِّي أَذْبَحُكَ فَانْظُرْ مَاذَا تَرَىٰ ۚ قَالَ يَا أَبَتِ افْعَلْ مَا تُؤْمَرُ ۖ سَتَجِدُنِي إِنْ شَاءَ اللَّهُ مِنَ الصَّابِرِينَ [٣٧:١٠٢]
‘’I kad on odraste toliko da mu poče u poslu pomagati, Ibrahim reče: O sinko moj, u snu sam vidio da treba da te zakoljem, pa šta ti misliš?. -O oče moj , -reče- onako kako ti se naređuje postupi, vidjećeš, ako Bog da, da ću sve izdržati’’ As-Safat 102.
U prethodnom ajetu vidimo beskrajno jaku vjeru i kod oca i kod sina, miljenika Allaha dž.š. kako su obojica spremni na žrtvu bez imalo kolebanja, bez oklijevanja, bez razmišljanja kako možda može nešto drugo se žrtvovati.

Njih dvojica spremno i bez razmišljanja prihvataju i odazivaju se naredbi:
فَلَمَّا أَسْلَمَا وَتَلَّهُ لِلْجَبِينِ [٣٧:١٠٣]

وَنَادَيْنَاهُ أَنْ يَا إِبْرَاهِيمُ [٣٧:١٠٤]

قَدْ صَدَّقْتَ الرُّؤْيَا ۚ إِنَّا كَذَٰلِكَ نَجْزِي الْمُحْسِنِينَ [٣٧:١٠٥]

إِنَّ هَٰذَا لَهُوَ الْبَلَاءُ الْمُبِينُ

‘’I njih dvojica poslušase, i kad ga on čelom prema zemlji položi, i mi ga zovnusmo. O Ibrahime.- ti si se objavi u snu odazvao;-a Mi ovako nagrađujemo one koji dobra djela čine, - to je zaista , bilo pravo iskušenje .- i kurbanom velikim ga iskupismo- i u naraštajima kasnijim mu spomen sačuvasmo.- Neka je u miru Ibrahim.’’ As-Safat 103-109

Muslimani će biti iskušavani, nailaziće na nevolje i probleme, ali isto tako će na kraju kada insan osaburi i kada u ime Allaha izdrži udarce sudbine bez žaljenja i skrnavljenja svoje žrtve, dobiti i zasluženu nagradu kao i Ibrahim a.s. Neka nam je na umu žrtva Ibrahima i Ismaila a.s. koji se nisu kolebali, i opomena nama kako da postupimo mi sa svojom obavezom kurbana, jer smo i mi dužni kurbana zaklati.
,,Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša; tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela čine.» El-Hadždž 37

Proučeni ajet jasno govori o tome kako Allahu ne stiže ni krv ni meso kurbansko već pokornost koju vjernik pokazuje tim uzvišenim činom.

U danu bajrama treba zaboraviti na nesuglasice i pomiriti se, ko je za izvinjenje nek se izvine, a ko je u mogućnosti da oprosti neka oprosti, jer i naš Gospodar oprašta i milostiv je i najvećem griješniku zašto i mi nemamo sluha za oprost. Zato koljući kurban zakoljimo u sebi sve što ne valja, svoju srdžbu, svoju ljutnju, svoj egoizam, svoj nemar, svoj neposluh prema Allahu dž.š. i prema svojim roditeljima. Pokažimo razumijevanje za svoju braću, koji ne mogu zaklati kurban, poklonimo im dio od svog kurbana, jer mnogi neće imati šta okusiti a kamoli kurban zaklati iako je Allahu najdraže da se novčenice potroše na kurbana.
H. Aiša pripovijeda da je Muhammed a.s. rekao: »Najbolje čovjekovo djelo i ono što Allah najviše voli na Kurban-bajram je prolijevanje kurbanske krvi. Doista će kurban na Dan stajanja (Jevmul kijameh) doći sa svojim rogovima, vunom i papcima.» Zaista kurbanska krv stigne Allahu prije nego padne na zemlju, pa zato lijepo postupajte sa kurbanima.»Ibni-Madze i Tirmizi.

ponedjeljak, 8. studenoga 2010.

Ukratko o propisima kurbana

Priredio: Senad Ćeman
Hvala Allahu, dž.š., koji nas je učinio sljedbenicima Svoga prijatelja Ibrahima, a.s, i miljenika Muhammeda, s.a.v.s. Uzvišeni Allah, dž.š., u Mudroj Knjizi kaže: ''Do Allaha neće doprijeti kurbansko meso niti krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša.” (El-Hadždž, 37.)

Definicija kurbana
Pod kurbanom se podrazumijeva klanje određene životinje u tačno određeno vrijeme sa namjerom približavanja Allahu, dž.š.

Historijat kurbana
Klanje kurbana propisano je druge godine po Hidžri, kao i zekat i bajram-namazi. Utemeljen je Kur'anom, sunnetom i idžmaom (konsenzusom) svih muslimana. Dokazi za navedeno su sljedeći:
Kur'an: ”Zato se Gospodaru svome klanjaj i kurban kolji.” (Kevser, 3.)
Sunnet: ”Najbolji posao koji čovjek može uraditi za vrijeme Kurbanskog bajrama, a to je tada ujedno i najdraže djelo Allahu, jeste puštanje krvi svome kurbanu...'' (Buhari i Muslim)
Kurban kao ibadet prihvaćen je među svim muslimanima i u svim vremenima.

Smisao (hikmet) klanja kurbana jeste iskazivanje zahvalnosti Gospodaru na brojnim blagodatima, posebno blagodati života i zdravlja, i što nam iz godine u godinu daje priliku iskupljenja za učinjene grijehe.
Važno je napomenuti kako je kurban poseban ibadet te da plaćena sadaka u vrijednosti kurbana ne može zamijeniti prinošenje žrtve – kurbana.

Uvjeti (šarti) valjanosti kurbana
a)Uvjeti da bi kurban bio vadžib: Mogućnost (kudret) osobe da ga kupi ili posjeduje. Osoba koja preko svojih osnovnih potreba posjeduje vrijednost nisaba smatra se imućnom i takvoj osobi je klanje kurbana vadžib.
b)Uvjeti da bi životinja mogla biti kurban: Sačuvanost od mahana koje su obično štetne po zdravlje životinje ili utječu na kvalitet i količinu mesa. Resulullah, s.a.v.s, kaže: ”Četvero ne može biti kurban: životinja jasne ćoravosti, bolesna čija je bolest očita, sakata čija je sakatost vidljiva i iznemogla i neuhranjena životinja.” (Subulus-selam, 4/182, hadis 1267.) Najbolji kurban je kurban bez ikakvih mahana.
c)Uvjeti da bi osoba bila dužna zaklati kurban su: da je ta osoba musliman, slobodna, punoljetna, razumna, imućna, mukim (da nije musafir), da to čini s nijjetom kurbana, tj. da svi koji učestvuju u kurbanu imaju isključivo nijjet kurbanske krvi i mesa. Tako, ako bi učestvovalo 7 osoba od kojih samo jedna od njih učestvuje da bi imala mesa, a ne radi kurbana, kurban ne bi bio valjan ostaloj šesterici. Za kurban akike (koji je sunnet za novorođenče) ne može biti u zajedničkom kurbanu više osoba na dan Bajrama.

Vrijeme klanja kurbana
Prvi dan Bajrama, nakon bajram-namaza ili vremena potrebnog za obavljanje tog namaza, za one koji ga zbog valjanih razloga nisu klanjali. To je sunnet po hadisu Beraa ibn Aziba: ”Prvo čime ćemo početi ovaj naš dan jeste klanjanje bajrama, potom ćemo se vratiti i zaklati (kurban); ko tako postupi, postupio je po našem sunnetu, ko zakolje prije namaza, to je samo meso za njegovu porodicu i u tome nema ničega od obreda kurbana.” (Nasbur-raje, 4/212)
Osim prvog dana Bajrama, kurban se može zaklati i drugi dan i do pred zalazak sunca trećeg dana Bajrama. Prenosi se od Omera, Alije i Ibn Abbasa, r.a, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Tri su dana klanja, a prvi je najbolji.” (Nasbur-raje, 2/213)
Mekruh je obavljati klanje noću prvog ili drugog dana Bajrama zbog mogućnosti greške koja može biti izazvana pomrčinom, kao i zbog siromaha koji, uglavnom, dolaze danju, kao i zbog odstupanja od osnova, a to je – klanje danu.
Ako bi prošlo vrijeme klanja, a kupljeni kurban ne bi bio zaklan, takav kurban daje se živ u sadaku jer se on, u običajnom pravu (urfu), računa kao i zavjetni kurban.
Ako se namijenjeni kurban izgubi ili bude ukraden pa se kupi drugi, a potom se pojavi prvi, najbolje je zaklati oba. Ako bismo zaklali prvi – dovoljno je, ili drugi – pod uvjetom da je isti ili bolji od prvog. (El-Fikhul-islami ve edilletuhu, 3/606)

Koje se životinje mogu zaklati u kurban
a) Kurban može biti samo jedna od “behimetul en'am”: deva, krava (od nje je bivolica), ovca ili koza. Nije zabilježeno od Poslanika, s.a.v.s, ili ashaba da su kao kurban zaklali nešto drugo mimo tih vrsta, jer je čin kurbana u uskoj vezi sa životinjom, baš kao i zekat sa vrstom imetka.
Resulullah, s.a.v.s., zaklao je za kurban dva ovna koji su bili bijeli i rogati, a on je radio ono što je najbolje.
Sve što je kurban teži i skuplji – bolji je, shodno Allahovim, dž.š, riječima: ”Ko veliča znakove Allahove vjere – znak je čestita srca.” (El-Hadždž, 32.) A kurban je jedan od svima prepoznatljivih (šeair) znakova dini-islama.
b) Kurban mora biti određene starosne dobi: deva od najmanje pet godina, goveče od najmanje dvije godine, koza od jedne godine ili ovca od šest mjeseci.

Jedan kurban dovoljan je za jedno domaćinstvo. Ibn Madže i Tirmizi bilježe od Ebu Ejjuba: ''U vrijeme Resulullaha, s.a.v.s., čovjek je klao jedan kurban za sebe i za svoje ukućane, pa su jeli i dijelili. Tako je bilo sve dok ljudi nisu postali onakvi kakvim ih danas vidiš.''

Ovca i koza mogu biti kurban samo za jednu osobu. Deva i goveče mogu biti kurban za najviše sedam osoba. U Džabirovom hadisu stoji: ”Klali smo sa Resulullahom, s.a.v.s, u godini Hudejbije devu za nas sedmero i kravu za nas sedmero.” (Muslim, 2/955, hadis 1318)

Lijepo je (mendub) u vezi s kurbanom sljedeće:
a.Čuvati (svezati) kurbana na nekoliko dana prije Bajrama zbog pripreme i ushićenja tim ibadetom.
b.Blago ga voditi do mjesta klanja i klanje izvršiti oštrim nožem.
c.Zaklati ga svojom rukom jer je to obred približavanje Allahu, dž.š, (kurbet), a takva djela je bolje uraditi lično nego opunomoćiti drugog.
Resulullah, s.a.v.s, poklonio je Haremu 100 kurbana, 60 i nekoliko je zaklao svojom mubarek rukom, a ostale je zaklao Alija, r.a. (Nejlul-evtar, 5/105)
d.Prisustvovati klanju kurbana, shodno riječima Resulullaha, s.a.v.s, Fatimi, r.a: ”Idi do svog kurbana, budi uz njega. S prvim kapima kurbanske krvi brišu se svi tvoji grijesi. Reci: INNE SALATI VE NUSUKI VE MAHJAJE VE MEMATI LILLAHI RABBIL ALEMINE LA [ERIKE LEHU VE BI ZALIKE UMIRTU VE ENE EVVELUL MUSLIMIN (Namaz moj, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema saučesnika; to mi je naređeno i ja sam prvi musliman, El-En’am, 162-163).'' Prisutni ashab upita: ''Allahov Poslaniče, je li to samo za tebe i tvoju porodicu ili za sve muslimane?'' ''Za sve muslimane'', reče Poslanik. (Nasbur-raje, 4/219)
e.Prilikom klanja proučiti: BISMILLAHI, VALLAHU EKBER, ALLAHUMME HAZA MINKE VE LEKE, ALLAHUMME TEKABBEL MINNI KEMA TEKABBELTE MIN IBRAHIME HALILIKE (U ime Allaha, Allah je najveći, Gospodaru moj, ovo je od mene Tebi, o Allahu, primi ga od mene onako kako si ga primio od Svoga prijatelja Ibrahima).
Cilj kurbana kao ibadeta postignut je onog momenta kada se krv prolije. Lijepo je trećinu mesa zadržati za sebe, trećinu podijeliti kao sadaku, a trećinu podijeliti kao poklon rodbini, prijateljima i komšijama. Allah, dž.š., kaže: ”...jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi i onoga koji prosi.” (El-Hadždž, 36.)

Kurban za drugog: ako je taj drugi živ, nije dozvoljeno zaklati kurban za njega osim s njegovim odobrenjem. Dozvoljeno je zaklati kurban za umrlog i s tim se kurbanom postupa kao i sa kurbanom živog, to jest ostavlja se i dijeli. Ako je umrli oporučio i ostavio sredstva za kurban, onda je obaveza cijelog ga podijeliti. (El-Fikhul-islami ve edilletuhu, 3/635)

Nije dozvoljeno prodavati dio kurbanskog mesa, vunu ili kurbansku kožu. Resulullah, s.a.v.s, rekao je: ''Ko proda kurbansku kožu, taj od kurbana nema ništa.” (Nasbur-raje, 4/218) Dozvoljeno je zadržati kožu za vlastite potrebe u domaćinstvu.

Nije dozvoljeno unajmljenoj osobi koja kolje kurban dati bilo koji dio tog kurbana. Nadoknadu za uloženi trud će dobiti iz drugog imetka mimo kurbana. Alija, r.a, prenosi da je Resulullah, s.a.v.s., rekao: ”Nemoj davati mesaru ništa od kurbana. Mi ćemo mu dati od nas.” (Mutefekun alejhi)

Osoba koja kolje kurban može biti samo musliman, nikako ehlul-kitab (kršćanin ili židov).

Molimo Allaha, dž.š, da ukabuli naš kurban i naša dobra djela. Amin!
Tekst preuzet sa: http://www.minber.ba

četvrtak, 4. studenoga 2010.

KURBAN

Uskoro nam dolazi mjesec zvani Zul-hidždže. Mjesec za kojeg se vežu obredi petog temelja islama hadždža. U ovom mjesecu hadžije će obići sveta mjesta, tavafiće oko Bejtullaha-Allahove kuće, napajati žedne duše sa vrela Zemzema, mirisati kja’benske prekrivače, klanjati u haremu Kjabe gdje samo jedan namaz vrijedi koliko 100 000 namaza na drugom mjestu.
Jednom riječju hadž predstavlja vrhunac ibadeta,on podrazumijeva vrhunsko žrtvovanje i zbog toga je i nagrada za pravilno obavljen hadž brisanje grijeha i džennet.
Za nas koji nismo otišli na hadž, koje Uzvišeni Allah još nije počastio da budemo njegovi gosti ostaje nada i obaveza pripremanja da, ako Bog da, kad to budemo u stanju odemo i posjetimo časna mjesta.
Još jedan ibadet koji se obavlja u danima Kurban-bajrama jeste klanje kurbana kao lijepi vadžib kojim se iskazuje spremnost insana da podnese određenu žrtvu u ime svoga Gospodara, Uzvišenog Allaha.
Klanje kurbana je propisano druge godine po hidžri kao i post, zekat, džihad i dva bajram-namaza.
Zaklati kurban po mišljenju imama Ebu Hanife je vadžib svakom muslimanu koji je slobodan, punoljetan i materijalno mogućan.
U današnje doba veliki broj muslimana izvršava ovu obavezu, tako da rijetko koja kuća u našim selima ostane a da ne zakolje kurbana. Ono što nije dobro jeste činjenica da mnogi nisu svjesni osnovne svrhe klanja kurbana nego ga kolju s nijjetom da napune svoje frižidere i zamrzivače svježim kurbanskim mesom.
Približiti se Allahu putem klanja kurbana, ispoštovati Allahovu naredbu, iskazati mu pokornost i zahvalnost na blagodatima koje nam daje je osnovni cilj klanja kurbana, a materijalna dobit koju imamo je sporedni.To trebamo imati na umu prilikom klanja kurbana.

Kao kurban se može zaklati deva, goveče, ovca ili koza.Deva mora biti stara najmanje pet a krava dvije godine. Ovca i koza moraju imati godinu ili ako su starije od šest mjeseci moraju imati težinu i izgled kao od godinu dana.
Životinje koje su bolesne ili sakate ne mogu biti za kurban a to su:
Slijepe na jedno ili obadva oka, bez uha, pola repa, ako su im jedan ili oba roga slomljena, koje od rođenja nemaju uši, koje su izrazito jako mršave, i koje su toliko slabe da ne mogu doći do mjesta klanja.
Koristiti mlijeko i snagu hajvana, te koristiti i prodavati vunu od životinje koja je određena za kurban je pokuđeno- mekruh. Ako se ovako nešto uradi treba u istoj protuvrijednosti dati sadaku.
Čovjek može zaklati jedan kurban s nijetom za cijelu svoju porodicu.Međutim ako je i žena imućna tj. posjeduje vlastiti imetak i nije materijalno ovisna o mužu u tom slučaju je i ona obavezna zaklati kurban
Ako se kolje kurban za umrlog, vadžib ga je klati u danima Bajrama iz razloga što kao kurban može važiti samo ono što se zakolje u njegovo pravo vrijeme.Zamislite da neko klanja podne namaz u deset sati.To mu može biti samo nafila,dobrovoljni namaz, a ne može biti podne niti je s njega spala obaveza klanjanja namaza u njegovom vremenu.
I da zaključimo: Kurban je žrtva kojom nastojimo dokazati spremnost slijeđenja Allahovog puta, nadamo se Njegovoj milosti i nagradi za tu žrtvu. Pri tome mi slijedimo sunnet svih Allahovih vjerovjesnika koji su izvršavali obavezu kurbana, još od Adema a.s. i njegovih sinova, preko Ibrahim pejgambera i njegovog sina Ismaila, do Muhammeda s.a.v.s.
Kurban treba biti način da se približimo Allahu dž.š. i da se ljudi međusobno zbližavaju, te u tom smislu treba voditi računa da se sa kurbanima postupa lijepo i u skladu s propisima našeg dini islama.