Kurs učenja kur'anskog pisma za odrasle

Uskoro,ako Bog da, u našoj džamiji počinje kurs učenja sufare za odrasle.Svi zainteresovani za učenje Sufare i Kur'ana neka mi se jave do petka 01.10.2010. godine.Za sve informacije možete me kontaktirati lično ili putem telefona 035/ 714-101.
Mehinbašić Zihnija

Vrijeme je Božija blagodat ljudima

U poznatoj kur’anskoj suri El-Asr Uzvišeni Allah kaže:
وَالْعَصْرِ [١٠٣:١]
إِنَّ الْإِنْسَانَ لَفِي خُسْرٍ [١٠٣:٢]
إِلَّا الَّذِينَ آمَنُوا وَعَمِلُوا الصَّالِحَاتِ وَتَوَاصَوْا بِالْحَقِّ وَتَوَاصَوْا بِالصَّبْرِ [١٠٣:٣]
1. Tako mi vremena, 2. Čovjek, doista, gubi, 3. Samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju strpljenje.
U osnovi, vrijeme kojim čovjek raspolaže je njegov život. Pravi život je samo onaj koji čovjek provede radeći za Allahovu vjeru i čineći ibadet, dok život onoga koji ga provodi u nemaru, pustim željama, spavanju i činjenju loših djela se ne smatra istinskim životom i za takvog je smrt bolja od života. U nastavku, spomenut ću neke mudre izreke i stavove islamskih učenjaka koji će nam pomoći da više cijenimo naše vrijeme.
Imam Ibn Dževzi, r.a., kazao je: „Čovjekovo disanje su njegovi koraci ka smrti!“ Znači,kada god prođe djelić vremena on se nikada više neće moći vratiti niti nadoknaditi.
Hasan el-Basri r.a. je rekao: „O čovječe! Ti nisi ništa drugo do skup dana. Kada prođe jedan dan, prođe i dio tebe.“ Da li sebi možemo priuštiti da dio svojih tijela i svojih duša izgubimo i pošaljemo u Džehennem, trateći svoje vrijeme na besposlice i islamom zabranjene stvari.
Imam Ibn Kajjim, r.a., rekao je: „Jedan od znakova da nekog čovjeka Allah ne voli i da sa njim nije zadovoljan je da on upropaštava svoje vrijeme.“
Jedan časni prethodnik je rekao: „Ni sa čim nisam nezadovoljan kao sa danom u kome se moja dobra djela nisu povećala.“
Mi nismo sigurni da li ćemo živjeti i sutra da bi učinili neko dobro djelo. Čak ako i budemo živjeli sutra, da li možemo biti sigurni da ćemo biti u stanju da učinimo išta dobro. Zašto ostavljati neko dobro djelo u ambis neizvjesnosti?
Slobodno vrijeme je Allahova blagodat koju mi danas veoma malo cijenimo. Allahov Poslanik a.s. nas opominje: „Dvije blagodati koje ljudi loše iskorištavaju su: dobro zdravlje i slobodno vrijeme.“ (Buhari)
Ljudi koji budu gubili vrijeme, lakše će biti pritisnuti nepotrebnim obavezama i zadacima, tako da će rijetko imati vremena za svoju porodicu, za spominjanje Allaha, i traženja smiraja i rahatluka u životu.

Današnji tempo života je takav da čovjeku jednostavno oduzima svo njegovo vrijeme, u stalnoj je trci s vremenom i opet ne uspijeva da svoje obaveze izvršava. Roditelj ne gleda na dijete, ono pored njega raste kao mlada biljka pored panja, djeca nemaju vremena za svoje roditelje koji vehnu i odlaze sa dunjaluka željni svoje djece i njihove pažnje, a da ne govorimo o rodbini i komšijama.
Mnogi od nas čak nemaju vremena ni da odvoje deset minuta radi Allaha, koji im je sve dao, da mu na sedždu padnu i namaz obave.Sve je to ,zbog lošeg iskorištavanja vremena, i zbog prevelike zaokupiranosti dunjalukom.
Kada vrijeme ne koristiš kako treba, onda ti Uzvišeni Allah oduzme bereket u vremenu, pa koliko se god trudio i trčao nigdje nećeš stići na vrijeme.
Znajte braćo da ćete za svaki trenutak proveden na zemlji polagati račun, u što ste ga potrošili i kako ste ga proveli. Zbog toga, iako si u žurbi, zastani malo preraspodijeli svoje obaveze, umjesto što stalno misliš na dunjaluk, počni malo razmišljati i o ahiretu, počni se pripremati za njega, jer će ti životni sat sigurno isteći, i smrt će ti doći onda kada je najmanje očekuješ.

Početak nove mektebske godine

Počela je nova mektebska godina. Do sada je u našem mektebu upisano 50 učenika. Očekujemo u narednom periodu da se taj broj poveća na oko 80 učenika. Polaznici mekteba su podijeljeni u tri grupe prema uzrastu i stepenu usvojenog znanja u prethodnim godinama. Mektebska nastava se izvodi subotom i nedjeljom od 9 sati.
______________________________________________________________

Poslije završetka nastave, u kući Ahmetašević Ibrahima je za svu djecu pripremljen ručak i prigodni pokloni. Ovo je još jedan način i lijep primjer kako povećati  broj djece u mektebu.Nadam se da će ovakvih primjera biti i u buduće.

Ustrajnost u islamu

Ramazan je prošao i zasigurno u srcima vjernika ostavio svoj trag.Preporodio je naše duše, povećao nam iman, učinio nas boljim, jačim, čvršćim i strpljivijim. Naučio nas je kako da se držimo namaza, Kur'ana i džemata. U toku ramazana smo stekli i jedno svojstvo koje treba i poslije ramazana da njegujemo a to je ustrajnost. Naučili smo kako svaki dan da budemo ustrajni u postu, u namazu, u učenju Kur'ana, u zikru itd.Postavlja se pitanje kako i na koji način da nastavimo biti ustrajni na putu dobra, kako da spriječimo ponovno slabljenje imana nakon što smo ga uzdigli na određeni nivo?
Najveći gubitak je upravo odustati sada kada smo sebi dokazali da možemo biti dobri.
Uzvišeni Allah se obraća onima koji su prestali biti uporni, koji su klanjali pa namaz ostavili, koji su dove Allahu upućivali pa ih ostavili koji su Allaha spominjali pa to zapostavili. Allah o takvima kaže sljedeće:
وَمِنَ النَّاسِ مَن يَعْبُدُ اللَّهَ عَلَىٰ حَرْفٍ فَإِنْ أَصَابَهُ خَيْرٌ اطْمَأَنَّ بِهِ وَإِنْ أَصَابَتْهُ فِتْنَةٌ انقَلَبَ عَلَىٰ وَجْهِهِ خَسِرَ الدُّنْيَا وَالْآخِرَةَ ذٰلِكَ هُوَ الْخُسْرَانُ الْمُبِينُ
"Ima ljudi koji se Allahu klanjaju, ali bez pravog uvjerenja; ako ga prati sreća, on je smiren, a ako zapadne i u najmanje iskušenje, vraća se nevjerstvu, pa tako izgubi i ovaj i onaj svijet. To je, uistinu, očiti gubitak." (El-Hadždž, 11)
Ovaj ajet kao da govori nama i mnogima oko nas, jer koliko smo vidjeli ljudi koji su smireni, vedri raspoloženi i imaju o Allahu najljepše mišljenje, ali čim ga snađe neka nevolja počinje govoriti loše o Allahu, kako je Allah nepravedan itd. Onaj ko ovako čini gubi i dunjaluk i ahiret.
Isto tako možemo vidjeti ljude koji se posvećuju vjeri, ibadetu, čini dobra djela, ponizno upućuje dove jer želi da mu Allah ispuni nešto, neku njegovu želju da mu ostvari. Nakon toga on zaboravlja na Allaha i obavezu prema njemu. Allah kaže:
وَمِنْهُم مَّنْ عَاهَدَ اللَّهَ لَئِنْ آتَانَا مِن فَضْلِهِ لَنَصَّدَّقَنَّ وَلَنَكُونَنَّ مِنَ الصَّالِحِينَ
„Ima ih koji su se obavezali Allahu: "Ako nam iz obilja Svoga dade, udjeljivaćemo, zaista, milostinju i bićemo, doista, dobri!"
فَلَمَّا آتَاهُم مِّن فَضْلِهِ بَخِلُوا بِهِ وَتَوَلَّوا وَّهُم مُّعْرِضُونَ
"A kad im je On dao iz obilja Svoga, oni su u tome postali škrti i okrenuli se - a oni ionako glave okreću."(Et-Tevbe, 75-77)
Musliman treba biti musliman tokom čitavog svog života, a ne samo u mjesecu ramazanu.Pravi musliman će strpljivo podnositi i mnnoge veće tegobe na Allahovom putu, nego što su glad i žeđ,on je svjestan kakve su sve tegobe podnosili Božiji poslanici i dobri mu'mini pa nisu nikada od vjere odustali.
Put do dženneta je prekriven teškoćama i neugodnostima, a put do džehennema je pokriven uživanjem i slastima na dunjaluku. Na nama je odluka koji ćemo put odabrati.
Prvi korak koji vodi ka ustrajnosti jeste ispravno razumijevanje islama; jer onaj ko ispravno razumi islam neće ga lahko napustiti niti će olahko padati u grijehe.
Drugi korak jeste čitanje životopisa dobrih, ustrajnih vjernika i Poslanika; zatim poučnih priča o ljudima jake volje, visokih ambicija, razboritih misli. A prije svega iščitavanje životopisa našeg Poslanika Muhammeda s.a.v.s. Uzvišeni Allah kaže:
وَكُلًّا نَّقُصُّ عَلَيْكَ مِنْ أَنبَاءِ الرُّسُلِ مَا نُثَبِّتُ بِهِ فُؤَادَكَ وَجَاءَكَ فِي هٰذِهِ الْحَقُّ وَمَوْعِظَةٌ وَذِكْرَىٰ لِلْمُؤْمِنِينَ
"I sve ove vijesti koje ti o pojedinim događajima o poslanicima kazujemo zato su da njima srce tvoje učvrstimo. I u ovima došla ti je prava istina, i pouka, i vjernicima opomena." (Hud, 120)
Treći korak jeste intezivno spominjanje Allaha, a posebno riječi la ilahe illellah. Poslanik a.s., je govorio: "Obnavljajte svoj iman." Upitaše ga: "Allahov Poslaniče, kako ćemo obnavljati iman?" "Što češće izgovarajte ‘la ilahe illellah'"
Četvrti korak ka ustrajnosti jeste strpljivost. Allah dž.š., od nas traži da pomognemo samima sebi putem strpljenja i putem namaza, te nam kaže: „Pomozite sebi strpljenjem i namazom."
Pored strpljenja moramo biti posvećeni intezivnom ibadetu koji predstavlja svjetlo koje nas vodi i obasjava naš put, daje nam pravac i smisao našim životima.
Pored svega navedenog imamo trebamo moliti Allaha dž.š. da nas učvrsti na Njegovom putu,jer niko ne može ostati ustrajan bez Allahove pomoći.
Ustrajnost je kod Allaha. Ako želiš da budeš ustrajan u životu kao i prilikom smrti moli Allaha. Allah usađuje postojanost i čvrstinu u srca vjernika.
إِذْ يُوحِي رَبُّكَ إِلَى الْمَلَائِكَةِ أَنِّي مَعَكُمْ فَثَبِّتُوا الَّذِينَ آمَنُوا
„Kada je Gospodar tvoj nadahnuo meleke: "Ja sam s vama, pa učvrstite one koji vjeruju!" ...
Čak i u kaburu, nakon smrti, čovjeku je potrebna ustrajnost. Allahov Poslanik s.a.v.s., je nakon što bi ukopao nekog ashaba stao pored kabura i govorio: „Tražite oprost od vašeg brata. Molite da bude ustrajan, jer njega sad ispituju." (Taberani, El-Mu'džem Es-sagir, 7/7179)
Pitali su Ummu Seleme, r.a., Poslanikovu suprugu: „Koju dovu je Poslanik s.a.v.s., najviše učio?" Ona odgovori: „O, Ti, Koji okrećeš srca, učvrsti moje srce u Tvojoj vjeri." Kada sam ga upitala zašto toliko često uči ovu dovu, odgovorio je: „Doista su srca između dva Allahova prsta i On njima upravlja kako hoće." Zatim je proučio ajet:
رَبَّنَا لَا تُزِغْ قُلُوبَنَا بَعْدَ إِذْ هَدَيْتَنَا وَهَبْ لَنَا مِن لَّدُنكَ رَحْمَةً إِنَّكَ أَنتَ الْوَهَّابُ
"Gospodaru naš, ne dopusti srcima našim da skrenu, kada si nam već na pravi put ukazao, i daruj nam Svoju milost; Ti si, uistinu, Onaj koji mnogo daruje!" (Ali Imran, 8)
Ummu Seleme nastavlja : „Od tada sam svakog dana upućivala dovu: „O, Ti, Koji okrećeš srca, učvrsti moje srce u Tvojoj vjeri."

Bajramska čestitka

Ilahija "San" - izvode polaznici mekteba Lohinja

Mevlud za Lejletul-kadr

Mevlud za Lejletul-kadr